Javni radovi – Pomer
MOZAIK IZ RIMSKE REZIDENCIJSKE VILE U POMERU
Pomer se smjestio u dubini sjeverozapadnog dijela Medulinskog zaljeva, zaklonjen od vjetrova.
Na obali kod rta Munat 1984. godine, prilikom izgradnje ACI Marine, otkriveni su građevinski ostaci dijela rimske maritimne vile s dijelom termi i peristilom iz 1. do 4. st.
Antičko pristanište činilo je sklop šireg rimskog rezidencijskog kompleksa, koji je cijeli zaljev opasao s trijemovima i zgradama.
Godine 2006., tijekom gradnje zgrade nedaleko nautičkog kompleksa, uništeno je oko 80 posto rimske arhitekture maritimne rezidencijske vile. Najreprezentativnije arheološko otkriće u vili su višebojni podni mozaici i vodosprema.
Višebojni podni mozaik koji je krasio ovaj ladanjski prostor izrađen je od crnih, bijelih, žutih, crvenih i roza kockica. Rubni dio mozaika u svečanoj dvorani činio je bijeli pojas kojeg slijedi bijela traka s obje strane obrubljena crnim okvirom. Ovaj se prostor stepenasto otvarao prema peristilu iz kojega se protezao pogled prema moru. Pravilan ritam crnih i bijelih traka prekinut je pojasom s motivom šahovskog polja. Tim pojasom definirano je središnje polje mozaika. Ova zanimljivija kompozicija sastavljena je od geometrijskih, biljnih i životinjskih motiva. Obrubljena je trakom koju ispunjava tropruta pletenica. U sjevernom središtu kvadrata najzanimljiviji motiv čine četri ptičje glave, pravilno raspoređene oko šest niza koncentričnih kockica, koje zajedno s umetnutim listovima čine osmerolisnu rozetu. Južni je kvadrat ukrašen dvjema dijagonalnim crvenim linijama s listolikim završetkom. Dijagonalnu liniju opasuje crvena crta s bradavičastim žutim ispupčenjima poput cvijeta. Opisani mozaički tepih od 5,0 m² po uzorku je i roza boji kockica, veličine (tessera) 1×1 cm, jedinstven u Istri. Ovako izveden motiv ptice u Istri poznat je još samo u Puli (rimska gradska vila u temeljima kapele Sv. Ivana u Franjevačkom samostanu). Mozaički pod s jedinstvenim motivom ptičjih glava u kombinaciji rozeta kao i upotreba rijetkih roza, crvenih i žutih mozaičkih kockica upućuje na helenističke sheme i modne ukuse poznate već od 2. stoljeća pr. Kr (Pergamon u Maloj Aziji) do 2. stoljeća posl. Kr. kroz raskošan «cvijetni stil» cara Hadrijana iz prve polovice 2. stoljeća.
* * * *
Arheološka istraživanja proveo je Arheološki muzej Istre, Pula. Voditeljica istraživanja 1984. godine bila je prof. dr. sc. Vesna Girardi Jurkić. 2006./2007. godine istraživanja dijela rimske rezidencijalne vile s mozaikom vodila je mr. sc. Kristina Džin, a istovremeno je voditelj podvodnih istraživanja bila Ida Koncani Uhač, dipl. arheolog.
Mr.sc. Kristina Džin
v.d. voditelj Međunarodnog istraživačkog centra
za arheologiju Brijuni-Medulin
Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Zagreb